Predsjednica Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić je za „Dan” kazala da su sa kolegama iz drugog reprezentativnog sindikata juče predali zahtjev Ministarstvu zdravlja, kojim traže pregovore o povećanju plata svim zdravstvenim radnicima, počev od medicinskih sestara koje zarađuju 350 eura. Krivokapić ističe da su dali rok Ministarstvu zdravlja do novembra, kada su inicirali da se zarade medicinskom osoblju i ljekarima povećaju za 180 eura u naredne dvije godine, zbog čega traže konkretne korake. Ona ističe da su ostvarene uštede u zdravstvenom sistemu i da je budžet za ovu godinu veći za 11.000.000 eura, što im daje za pravo da očekuju da im Ministarstvo zdravlja, na čelu sa Kenanom Hrapovićem, ispuni zahtjeve.
– Mi smo u zahtjevu tražili da se postigne dogovor i povećaju plate za 8.300 zaposlenih u javnom zdravstvenom sistemu. Od toga imamo 1.500 doktora, oko 25 odsto nemedicinskog osoblja i najveći broj, oko 5.000, čine srednji medicinski kadar sa raznim nivoima obrazovanja, čije su plate najniže u regionu. Naši zahtjevi su jako skromni i nakon što smo uzeli u obzir budžet za ovu godinu, kojim nije opredijeljen novac za medicinske radnike, kao i ostvarene uštede, jer su građani manje slati na liječenje van Crne Gore, tražimo povećanje plata na realnim osnovama. Pored toga imamo manje putnih troškova u sistemu, jer su pacijentima specijalisti dostupni na primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sistem elektronskog zakazivanja je uveden, pa se pacijentima ne izdaje novac za putne troškove zbog zakazivanja pregleda u Kliničkom centru u Podgorici. Smatramo da se tu stvorio prostor da se dio novca podijeli zaposlenima – ističe Krivokapić.
Ona objašnjava da je odgovornost medicinskih radnika velika, a u prosjeku primaju od 350 do 490 eura, dok direktori pojedinih ustanova zarađuju i do 3.000 eura.
– Ljekarima su veće plate, ali tražimo da one svima budu povećane za 45 eura na pola godine, kako bi za dvije godine svim zdravstvenim radnicima zarade bile uvećane za 30 odsto. Ljekari mogu više da zarade preko noćnog, prazničnog rada i dežurstava. Ušteđena su 2.000.000 eura i pitaćemo da li su ta sredstva raspoloživa za naše zahtjeve. Ako želimo da budem na nivou država regiona, moramo povećati startne zarade medicinarima – kaže Krivokapić.
Ona ističe da je Vlada odustala da se plate medicinskim radnicima regulišu preko Zakona o zaradama u javnom sektoru, čiji su koeficijenti zarada trebalo da iznose od šest od 20.
– Umjesto toga, naš rad je ostao da se mjeri preko granskog kolektivnog ugovora, pa su i plate ostale niske. Tako su ljekarima najveći koeficijenti ostali 11, ali su zarade povećane direktorima, čije zarade nijesu fiksne, već dobijaju razne naknade, dodatke, kao i primanja za dežurstva i rad u komisijama. To nije bilo prvobitno rješenje, zbog čega su medicinski radnici ostali na tankom ledu, a direktorima su unaprijeđeni položaj i primanja – navodi Krivokapić.
D.B.
Ombudsman potreban ljekarima
Krivokapić navodi da će tražiti da medicinski radnici imaju ombudsmana za prava zaposlenih, koji će biti advokat po profesiji.
– To treba da bude čovjek koji ima položen pravosudni ispit i čiji će biti zadataka da kada se verbalno ili fizički napadne na „bijeli mantil”, od sestara do doktora, reaguje i preko nadležnih organa zaštiti kolege. Tokom prošlih godina to se često dešavalo i mi smo primorani da se i na taj način zaštitimo.